PROJEKT

Projektima zacilj:

• Razviti novu metodologiju učenja zalaganjem u zajednici za srednje škole usmjerenu na praćenje i zaštitu lokalne biljne raznolikosti.
• Educirati učitelje, školsko osoblje i voditelje o metodologiji učenja zalaganjem u zajednici koja se primjenjuje na praćenje biološke raznolikosti biljaka, pružajući im na taj način novu pedagošku priliku za njihove učenike, a koja će biti korisna za zajednicu u cjelini.
• Povećati postotak europskih biljnih okoliša koji se uistinu redovito prate.
• Promicati novi model građansko-znanstvene inicijative na lokalnom nivou posvećen bioraznolikosti biljaka koju provode škole.
• Poboljšati kvalitetu STEM učenjaza učenike srednjih škola kroz inovativne projektne metodologije.
• Povezati nastavni plan i program učenika i ciljeve učenja sa stvarnim potrebama zajednice, nadilazeći tako staru pasivnu metodu učenja gdje učenici samo dobivaju informacije od nastavnika, bez povratne informacije ili praktične primjene.
• Povećati angažman i sudjelovanje učenika, čime se aktivno bori protiv ranog napuštanja škole.
• Promicati aktivno građanstvo, zaštitu okoliša, društvenu uključenost i uspostavu dugoročne strukturirane suradnje između škola i lokalnih dionika.

Ostvarenjem glavnih ciljeva projekta, LEAF će također:

1. Podržati razvoj kompetencija za održivost u skladu s Europskim okvirom kompetencija za održivost (GreenComp). To će učiniti kroz inovativan i multidisciplinarni pristup podučavanju koji promiče građanski angažman i iskustveno učenje.
2. Podići svijest o važnosti bioraznolikosti i potrebe zaštite prirode te promicati važnost građanske znanosti za praćenje bioraznolikosti biljaka. Kroz obrazovanje, projekt ima za cilj učiniti nastavnike i učenike nositeljima promjena.
3. Pružiti učiteljima jedinstvenu priliku za kontinuirani profesionalni razvoj kako bi poboljšali svoje vještine u korištenju inovativnih i multidisciplinarnih pristupa podučavanju.

IZRAVNACILJANA SKUPINApredviđena za projekt LEAF su srednjoškolski profesori i voditelji koji se bave bioraznolikošću i studijama okoliša, a koji će imati koristi od nove i inovativne prilike za kontinuirani profesionalni razvoj (CPD). Uloga nastavnika se širi i postaje sve zahtjevnija jer se od njih očekuje da koriste različite metode, alate i pristupe te da ih prilagođavaju potrebama učenika. Potrebno je također da posjeduju i kompetencije i vještine potrebne za stvaranje pozitivnog učioničkog okruženja i surađivati s drugim dionicima unutar i izvan škole kako bi pružili pravovremenu podršku učenicima.

GlavneNEIZRAVNE CILJANE SKUPINE suučenici. Srednje obrazovanje smatra se vrlo delikatnom fazom u procesu njihova odrastanja, prelazeći iz tinejdžerske u odraslu dob. Programi usluga olakšavaju ovu tranziciju stvarajući interpersonalne vještine, sposobnosti rješavanja problema, inicijativu i aktivno građanstvo, etičko razmišljanje te društveno i političko razumijevanje. Osim toga, potiče stjecanje vještina cjeloživotnog učenja, odnosno motivaciju i samoregulaciju kod učenja.

DIONICI

ŠKOLSKO OSOBLJE: izlaganjem praktičnim projektima održivosti u školi i njihovoj okolini, školsko osoblje bit će obaviješteno o školskim inicijativama vezanih uz održivost i pozvano na sudjelovanje, s obzirom na cjelokupni školski pristup održivosti koji je vidljiv svom uključenom školskom osoblju.

RODITELJI: obitelji učenika njihovim će svakodnevnim ponašanjem biti osvještavani o važnosti zaštite okoliša.

LOKALNA ZAJEDNICA: učenje zalaganjem u zajednici podrazumijeva dopiranje do civilnog društva, javne uprave, industrijskog i neprofitnog sektora. Navedeno će poboljšati i ojačati odnos škola sa zajednicom, pridonoseći tome da škole postanu „organizacije otvorenog učenja“.

LEAF ima za cilj iskoristiti metodologije “učenja zalaganjem u zajednici” (SL) i “građanske znanosti” primijeniti ih u srednjim školama, s ciljem uključivanja učenika u praćenje bioraznolikosti lokalnih biljaka. SL (učenje zalaganjem u zajednici, engl. service learning) znači stvoriti vezu između ciljeva učenja učenika i stvarnih potreba zajednice, stoga učenje doslovno prelazi iz učionica u stvarni život.

SL se razlikuje od društveno korisnog rada jer nije sporadičan niti se provodi na dobrovoljnoj osnovi, već je sustavan i uključen je u školski nastavni plan i program, razvijen u bliskom i dugoročnom odnosu s dionicima u zajednici.

Za rješavanje složenih problema održivosti, uključujući očuvanje biološke raznolikosti, održivost mora biti uključena u obrazovanje unutar i izvan učionice kako bi se učenici obrazovali da budu katalizatori promjena koji su voljni pokrenuti inicijative u korist društva i preuzeti odgovornost prema planetu.

Da bi se to postiglo na najbolji mogući način, obuka nastavnika je od iznimne važnosti, stoga su srednjoškolski nastavnici odabrani kao glavna ciljana skupina projekta. Kontakt s prirodom stvara niz pozitivnih prednosti u pogledu učenja i zdravlja.

Howard Gardner identificirao je devet višestrukih inteligencija, uključujući ‘prirodoslovnu inteligenciju’.. . Oni s ovom inteligencijom najbolje uče kada nešto dožive/iskuse, sakupljaju ili analiziraju nešto u prirodi ili blisko povezano s prirodom, i stoga uče više dok su vani.. Štoviše, kontakt s prirodom ima koristi za fizičko zdravlje, uključujući smanjenje učinaka pretilosti u djetinjstvu i poboljšanje mentalnog zdravlja i emocionalnog blagostanja.

Stoga će projekt učiteljima pružiti inovativnu metodologiju za bavljenje temom – bioraznolikošću, koja može stvoriti koristi za učenike u smislu učenja i opće dobrobiti.

Nadalje, kao što pokazuju globalni pokreti “Petkom za budućnost” (Fridays for Future) i druge grupe mladih koje su poduzele akcije u protekle 3 godine, pitanja vezana uz zaštitu okoliša i borbu protiv klimatskih promjena od velike su važnosti za mlađe generacije koje žele imati instrumente za poduzimanje konkretnih radnji. Utječući na učenike, projekt će doprijeti i do njihovih obitelji koje se mogu osvijestiti o važnosti građanske znanosti i potrebi zaštite bioraznolikosti.