{"id":2487,"date":"2023-05-09T16:22:46","date_gmt":"2023-05-09T16:22:46","guid":{"rendered":"https:\/\/leafbiodiversity.eu\/biodiverzitet-delte-dunava\/"},"modified":"2024-03-19T13:45:11","modified_gmt":"2024-03-19T13:45:11","slug":"biodiverzitet-delte-dunava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/leafbiodiversity.eu\/sr\/biodiverzitet-delte-dunava\/","title":{"rendered":"Biodiverzitet delte Dunava"},"content":{"rendered":"<p>[et_pb_section fb_built=&#8220;1&#8243; admin_label=&#8220;section&#8220; _builder_version=&#8220;4.16&#8243; global_colors_info=&#8220;{}&#8220; theme_builder_area=&#8220;post_content&#8220;][et_pb_row admin_label=&#8220;row&#8220; _builder_version=&#8220;4.16&#8243; background_size=&#8220;initial&#8220; background_position=&#8220;top_left&#8220; background_repeat=&#8220;repeat&#8220; global_colors_info=&#8220;{}&#8220; theme_builder_area=&#8220;post_content&#8220;][et_pb_column type=&#8220;4_4&#8243; _builder_version=&#8220;4.16&#8243; custom_padding=&#8220;|||&#8220; global_colors_info=&#8220;{}&#8220; custom_padding__hover=&#8220;|||&#8220; theme_builder_area=&#8220;post_content&#8220;][et_pb_text admin_label=&#8220;Text&#8220; _builder_version=&#8220;4.21.0&#8243; background_size=&#8220;initial&#8220; background_position=&#8220;top_left&#8220; background_repeat=&#8220;repeat&#8220; hover_enabled=&#8220;0&#8243; global_colors_info=&#8220;{}&#8220; theme_builder_area=&#8220;post_content&#8220; sticky_enabled=&#8220;0&#8243;]<\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Vode Dunava, koje se ulivaju u Crno more, \u010dine najvec\u0301u i najbolje o\u010duvanu deltu Evrope. Delta Dunava je domac\u0301in preko 300 vrsta ptica, kao i 45 vrsta slatkovodnih riba u brojnim jezerima i mo\u010dvarama.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Ptice iz \u0161est najvec\u0301ih svetskih ekoregija, uklju\u010dujuc\u0301i mongolski, arkti\u010dki i sibirski, nalaze svoje mesto u delti Dunava. Oko 320 vrsta ptica \u2014 od kojih su 166 selice, a 159 vrsta koje pola\u017eu jaja \u2014 mo\u017ee se nac\u0301i u delti tokom celog leta. Labudovi, divlje patke, liske i druge vrste koje ovde zimaju broje preko milion jedinki. Plankton, crvi, meku\u0161ci, li\u010dinke, sun\u0111eri i razne vrste riba, uklju\u010dujuc\u0301i \u0161arane, \u0161tuke, smu\u0111a, somove i slatkovodne jesetre, obiluju ovom ekosistemu.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Delta Dunava je poznata po svojoj raznovrsnosti i obilnoj populaciji ptica, od kojih su neke izuzetno retke. Mali kormoran, ljubi\u010dasta \u010daplja, \u010dupava patka, crvenkasta po\u010darka, patka patka, siva guska, velika bela \u010daplja, mala \u010daplja, evroazijska \u017elica, veliki beli pelikan, dalmatinski pelikan, labud nemi, sjajni ibis su me\u0111u najzna\u010dajnijim.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Ogromni \u0161umarci vrba koji su nekada pokrivali tvrdi teren delte skoro su u potpunosti uklonjeni i zamenjeni kanadskim topolama. Na obalama reka koje su ostale u prirodnom stanju (Populus alba) i danas se mogu nac\u0301i mali \u0161umarci vrba (Salik alba, Salik fragilis, Salik purpurea, Salik pentandra, Salik triandra itd.) u kombinaciji sa belom topolom. Povremeno, vrbe du\u017e rukavaca Dunava i vec\u0301ih kanala formiraju prolaze. Me\u0161ovite \u0161ume hrasta (Kuercus robur, Kuercus pedunculiflora), drugog drvec\u0301a (Frakinus pallisiae, Ulmus foliaceae, Populus tremula), i \u017ebunja se mogu nac\u0301i na nasipima Letea i Caraormana (Prunus spinosa, Crataegus canonagaris, Berberia canogina itd.). <\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">\u0160tavi\u0161e, pe\u0161\u010dane dine su dom vinove loze (Vitis silvestris, Hedera helix, Humulus lupulus i Periploca graeca, koje mogu narasti do 25 metara u du\u017einu). Naro\u010dito u depresijama izme\u0111u pe\u0161\u010danih dina na nasipu Letea, rastu ove \u0161ume \u010dudnog izgleda poznate kao hasmace. Livadska zmija, orao i druge \u017eivotinje \u010dine faunu ovog podru\u010dja.<\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">#leafbiodiversity<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">#biodiversity<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">#leafproject<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">#ErasmusPlus<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">#teachereducation<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">#diversity<\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Pomenute nas svaki put kada imate priliku da poka\u017eete da je biodiverzitet va\u017ean za vas! <\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">#energies2050<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">#dlearn<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">#MihaiEminescu<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">#platonschools<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">#LinkGroup<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">#udrugaroditeljakorakpokorak<\/span><\/p>\n<p>[\/et_pb_text][\/et_pb_column][\/et_pb_row][\/et_pb_section]<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Vode Dunava, koje se ulivaju u Crno more, \u010dine najvec\u0301u i najbolje o\u010duvanu deltu Evrope. Delta Dunava je domac\u0301in preko 300 vrsta ptica, kao i 45 vrsta slatkovodnih riba u brojnim jezerima i mo\u010dvarama. Ptice iz \u0161est najvec\u0301ih svetskih ekoregija, uklju\u010dujuc\u0301i mongolski, arkti\u010dki i sibirski, nalaze svoje mesto u delti Dunava. Oko 320 vrsta ptica [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":806,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"on","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[57],"tags":[],"class_list":["post-2487","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/leafbiodiversity.eu\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2487","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/leafbiodiversity.eu\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/leafbiodiversity.eu\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/leafbiodiversity.eu\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/leafbiodiversity.eu\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2487"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/leafbiodiversity.eu\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2487\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2489,"href":"https:\/\/leafbiodiversity.eu\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2487\/revisions\/2489"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/leafbiodiversity.eu\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/806"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/leafbiodiversity.eu\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2487"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/leafbiodiversity.eu\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2487"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/leafbiodiversity.eu\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2487"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}