{"id":898,"date":"2023-05-09T16:22:46","date_gmt":"2023-05-09T16:22:46","guid":{"rendered":"https:\/\/leafbiodiversity.eu\/danube-deltas-biodiversity\/"},"modified":"2023-11-17T09:37:28","modified_gmt":"2023-11-17T09:37:28","slug":"danube-deltas-biodiversity","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/leafbiodiversity.eu\/hr\/danube-deltas-biodiversity\/","title":{"rendered":"Bioraznolikost Dunavske Delte"},"content":{"rendered":"<p>[et_pb_section fb_built=&#8221;1&#8243; admin_label=&#8221;section&#8221; _builder_version=&#8221;4.16&#8243; global_colors_info=&#8221;{}&#8221; theme_builder_area=&#8221;post_content&#8221;][et_pb_row admin_label=&#8221;row&#8221; _builder_version=&#8221;4.16&#8243; background_size=&#8221;initial&#8221; background_position=&#8221;top_left&#8221; background_repeat=&#8221;repeat&#8221; global_colors_info=&#8221;{}&#8221; theme_builder_area=&#8221;post_content&#8221;][et_pb_column type=&#8221;4_4&#8243; _builder_version=&#8221;4.16&#8243; custom_padding=&#8221;|||&#8221; global_colors_info=&#8221;{}&#8221; custom_padding__hover=&#8221;|||&#8221; theme_builder_area=&#8221;post_content&#8221;][et_pb_text admin_label=&#8221;Text&#8221; _builder_version=&#8221;4.21.0&#8243; background_size=&#8221;initial&#8221; background_position=&#8221;top_left&#8221; background_repeat=&#8221;repeat&#8221; hover_enabled=&#8221;0&#8243; global_colors_info=&#8221;{}&#8221; theme_builder_area=&#8221;post_content&#8221; sticky_enabled=&#8221;0&#8243;]<\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Vode Dunava, koje se ulijevaju u Crno more, tvore najve\u0107u i najbolje o\u010duvanu europsku deltu. Delta Dunava ugo\u0161\u0107uje vi\u0161e od 300 vrsta ptica, kao i 45 vrsta slatkovodnih riba u brojnim jezerima i mo\u010dvarama.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Ptice iz \u0161est najve\u0107ih svjetskih ekoregija, uklju\u010duju\u0107i mongolsku, arkti\u010dku i sibirsku, privla\u010di delta Dunava. Oko 320 vrsta ptica\u2014od kojih je 166 migratornih i 159 vrsta koje pola\u017eu jaja\u2014mo\u017ee se na\u0107i u delti tijekom ljeta. Ovdje zimuju labudovi, divlje patke, liske i druge vrste kojih ukupno ima preko milijun. Plankton, crvi, meku\u0161ci, li\u010dinke, spu\u017eve i razne vrste riba, uklju\u010duju\u0107i \u0161arana, \u0161tuku, smu\u0111a, soma i slatkovodne jesetre, obiluju ovim ekosustavom.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Delta Dunava poznata je po svojoj raznolikosti i bogatoj populaciji ptica, od kojih su neke iznimno rijetke. Mali vranac, ljubi\u010dasta \u010daplja, \u010dupava patka, ri\u0111ovka, divlja patka, siva guska, velika bijela \u010daplja, mala \u010daplja, \u017eli\u010darka, veliki bijeli pelikan, dalmatinski pelikan, labud grbavac i sjajni ibis su me\u0111u najzna\u010dajnijim.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Golemi \u0161umarci vrba koji su neko\u0107 prekrivali tvrdi teren delte gotovo su potpuno uklonjeni i zamijenjeni kanadskim topolama. Na obalama rijeka koje su ostavljene u prirodnom stanju (Populus alba) jo\u0161 uvijek se mogu na\u0107i mali \u0161umarci vrba (Salix alba, Salix fragilis, Salix purpurea, Salix pentandra, Salix triandra i dr.) u kombinaciji s bijelom topolom. Povremeno, vrbe du\u017e dunavskih rukavaca i ve\u0107ih kanala \u010dine prolaze. Mje\u0161ovite \u0161ume hrasta (Quercus robur, Quercus pedunculiflora), drugog drve\u0107a (Fraxinus pallisiae, Ulmus foliaceae, Populus tremula) te grmlja mogu se na\u0107i na nasipima Letea i Caraorman (Prunus spinosa, Crataegus monogyna, Rosa canina, Berberis vulgaris itd.). .). <\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">\u0160tovi\u0161e, pje\u0161\u010dane dine su dom vinove loze (Vitis sylvestris, Hedera helix, Humulus lupulus i Periploca graeca, koje mogu narasti i do 25 metara). Ove \u010dudnovate \u0161ume poznate kao hasmace rastu osobito u udubljenjima izme\u0111u pje\u0161\u010danih dina na nasipu Letea. Faunu ovog podru\u010dja \u010dine poskok, ribar, sova u\u0161ara i druge \u017eivotinje.<\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">#leafbiodiversity<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">#biodiversity<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">#leafproject<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">#ErasmusPlus<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">#teachereducation<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">#diversity<\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Spomenite nas svaki put kada imate priliku pokazati da vam bioraznolikost ne\u0161to zna\u010di! <\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">#energies2050<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">#dlearn<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">#MihaiEminescu<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">#platonschools<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">#LinkGroup<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">#udrugaroditeljakorakpokorak<\/span><\/p>\n<p>[\/et_pb_text][\/et_pb_column][\/et_pb_row][\/et_pb_section]<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Vode Dunava, koje se ulijevaju u Crno more, tvore najve\u0107u i najbolje o\u010duvanu europsku deltu. Delta Dunava ugo\u0161\u0107uje vi\u0161e od 300 vrsta ptica, kao i 45 vrsta slatkovodnih riba u brojnim jezerima i mo\u010dvarama. Ptice iz \u0161est najve\u0107ih svjetskih ekoregija, uklju\u010duju\u0107i mongolsku, arkti\u010dku i sibirsku, privla\u010di delta Dunava. Oko 320 vrsta ptica\u2014od kojih je 166 [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":801,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"on","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[45],"tags":[],"class_list":["post-898","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-news-hr"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/leafbiodiversity.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/898","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/leafbiodiversity.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/leafbiodiversity.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/leafbiodiversity.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/leafbiodiversity.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=898"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/leafbiodiversity.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/898\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1550,"href":"https:\/\/leafbiodiversity.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/898\/revisions\/1550"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/leafbiodiversity.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/801"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/leafbiodiversity.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=898"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/leafbiodiversity.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=898"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/leafbiodiversity.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=898"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}